Jelah

Dobrodošli na moj blog gdje ce te nauciti nesto o Jelahu. Samo za dobro namjerne i molim bez ikakvih ispada i uvreda. Slike mozete slobodno downloadowati ukoliko zeli te. Posjetite www.jelah.ba za vise informacija ili direktno amar-jelah@hotmail.com.

22.09.2007.

Historija Jelaha.

IME

      Ime naselja Jelah nije sa sigurnoscu razrijeseno. Najvjerovatnije bi moglo biti da je nastalo po imenu Jele "Ercuse" koja je imala kucu u danasnjem dijelu Jelaha "Katici"..."(na kraju sadašnje  ulice 1. Marta)"...Najstariji mjestani kazu da je Jela imala 3 vrlo lijepe kceri, koje su sem ljepote bile u okolini jos popularnije jer su znale vrlo lijepo svirati harmoniku. Najbolja reklama za igranku (prelo) bila je vijest da ce svirati Jeline kceri.......najstariji mjestani takodjer kazu da je kraj Jeline kuce raslo veliko stablo jela, sto moze takodje da bude povod ovome imenu naselja.....


http://www.jelah.ba/2007/novosti/data/upimages/Jelah_1965.JPG

KRATAK OSVRT NA PROSLOST JELAHA I NJEGOVE OKOLINE

      Jelah kao centar istoimene mjesne zajednice je relativno mlado naselje. Sasvim je sigurno da je postojalo kao selo u vrijeme austrougarske uprave (o tome postoje i pisani podaci u literaturi), no isto tako postoji vjerovatnoca da je Jelah postojao i u vrijeme turske uprave u BiH. Istrazivanja s tim u vezi su u toku i za ocekivati je da ce ona rijesiti te dileme.     Medjutim, ako posmatramo podrucje mjesne zajednice Jelah kao geografski prostor u sklopu doline rijeke Usore, onda sa sigurnoscu mozemo utvrditi da na tom prostoru postoje tragovi zivota ljudi pocev od paleolita, pa sve do danasnjih dana. Arheoloska ispitivanja, koja su u dolini rijeke Usore u vise navrata vrsena, pokazuju da tu postoji veci broj lokaliteta iz praistorijskog doba, kao i iz kasnijih vremena. Sa izuzetkom paleolitskog nalazista kod usca rijeke Usore, ostali lokaliteti nisu detaljnije ispitani, uglavnom zbog nedostatka sredstava za tako obimne radove. Poznato je da je najveci dio usorske doline jos uvijek nedovoljno razvijen u komunama Teslic i Tesanj, no nadajmo se da ce i ova monografija o Jelahu podstaknuti zajednice kulture na daljnja istrazivanja i time znacajno pomoci da ova mala mjesna zajednica izadje iz kruga sredina nepoznatih nasoj siroj javnosti .     Tokom srednjeg vijeka dolina Usore biva naseljena slovenskim zivljem i istovremeno postaje jezgro istoimene zupe, cije je srediste bio grad Tesanj, udaljen oko pet kilometera od Jelaha. Sa uspostavom banske vlasti u Bosni tokom XII vijeka, usorska zupa ulazi u sastav bosnaske srednjovjekovne drzave. Njeni bivsi gospodari Ugri (Madjari), su vise puta nastojali da je vrate u svoje vlasnistvo. U tome su uspjeli tokom prve polovine XIII vijeka, tj.u vrijeme krstaskih pohoda, sto su ih organizovali uz dozvolu rimskog pape, protiv bosanskih patarena i «Crkve bosanske». Tadasnji usorski knez Sibislav bio je ugarski pristalica, pa je usorska zupa, za izvjesno vrijeme, ponovo dosla u sastav ugarske drzave. U vrijeme vladavine dinastije Kotromanica u Bosni zupa Usora se ponovo nasla u sastavu bosanske drzave, u cijem ce sastavu ostati do konacnog pada bosanskog kraljevstva pod tursku vlast. Ugri su jos jedanput uspjeli da zagospodare ovom oblascu i, da je za izvjesno vrijeme zadrze pod svojom upravom.       Prije nego se upoznamo sa periodom turske uprave u Jelahu i okolini, podsjeticemo se da je ovaj kraj zabiljezen i u kulturnoj istoriji BiH. Rijec je o jedinstvenim spomenicima srednjovjekovne kulture na podruciju BiH-STECCIMA. U «Maloj enciklopediji Prosvete» o steccima je pored ostalog zabiljezeno i sljedece: «Zbog upecatljive naivnosti i izrazajne autenticnosti stecci spadaju u najosobenija dijela evropske narodne umjetnosti». Na podruciju mjesne zajednice Jelah, u selu Vukovu nalazi se 6 stecaka u obliku sanduka. Smijesteni su na padini brijega koji se Bajna glava, na lokalitetu Kapela. Spomenici su bili dobro obradjeni, a sada su znatno osteceni, nemaju ukrasa. Ranije je na ovom mjestu bilo vise stecaka, ali su neki nesavjesni pojedinci porazbijali i upotrebili za gradnju porodicnih kuca.      Vecina se istrazivaca slaze da stecci poticu iz XIV i XV vijeka, te da predstavljaju nadgrobne spomenike imucnijih porodica, ili pojedinaca, otkud postoji i osnovana pretpostavka o prisustvu vlastele bosanske u ovom kraju. S tim u vezu mozemo dovesti i usmeno predanje koje kaze da je vlastelin Vlatko Vukovic, vojvoda bosanskog kralja Tvrtka I, zivio na Bajnoj glavi, te da je selo Vukovo po njemu i dobilo ime. Inace Vukovo nije jedino selo na ovom podrucju u kome ima stecaka. U jos devet sela tesanjske opstine evidentirano je postojanje stecaka.       Oko 1520. godine turska je uprava i na ovom prostoru definitivno uspostavljena. Tesanj je ubrzo postao nahija u ciji je sastav ulazilo i zemljiste na kome je danas smjestena mjesna zajdenica Jelah. Drzalac – zakupnik znatnog dijela zemalja ove nahije bio je od pocetka turske vladavine Gazi Husrev-beg, licnost koja je po svemu sudeci uzivala veliko povjerenje tadasnjeg turskog sultana Sulejmana III Velicanstvenog. Samo se tako moze objasniti cinjenica da je sultan vec 30-ih godina XVI vijeka posebnom darovnicom darovao Husrev-begu sve zemlje koje je do tada drzao kao zakupnik. Tako su zemlje tesanjske nahije sto se prostiru s lijevu stranu rijeke Usore usle u sastav velikog Husrev-begovog vakufa koji se prostirao na 6 razlicitih strana bosanskog sandzaka. Iz turskih deftera se vidi da su navedena zemljista u pocetku (u prvoj polovini XVI vijeka) vecim dijelom bila naseljena, te da su se kasnije razvila u posebna naselja. U drugoj polovini XVI vijeka pominje se poimenicno 45 sela i zaselaka u tesanjskoj nahiji. Vecina njih se pominje pod imenom sto ga i imaju. Pomena Jelaha u to vrijeme jos uvijek nema, ali se zato pominju sela u njegovoj neposrednoj okolini kao: Vukovo, Planje s mahalom Mrkotic, Omanjska, Radusa, Trepce, Tugavici, Sivsa, Gornja Modrica ili Kalosevic, Mekis itd....       ...Izuzimajuci turske deftere, veoma su rijetki drugi izvori iz kojih se moze crpiti gradja o proslosti malih seoskih sredina poput ove jelaske. Ako ih pak ima, to su ili zapisi o austro-turskim ratovima i ustancima raje, ili rijetki putopisi domacih i stranih putopisaca. Jedan od rijetkih putnika koji je proputovao ovim krajem i o njemu nesto zabiljezio, jeste Ivan Frano Jukic, svestenik franjevac, u istoriji zabiljezen kao napredan covjek, veoma zasluzan za kulturni napredak Bosne u prvoj polovini XIX vijeka (radio na osnivanju citaonica i biblioteka, izdavao casopis «Bosanski prijatelji» i dr.)       Jukic je 1842. godine proputovao ovim krajem i pritom zabiljezio neke podatke, za ovaj kraj veoma znacajane. Navodimo neke od njih: Silazeci s Crnog vrha Tesnju Jukic daje opis Tesnja pominjuci ga kao «...sredotocije zitne trgovine, sa mnogim ambarovima koji goste cak iz gornje Bosne zitom podmiruju». Uocljivo je, dakako, bogatstvo bosanskih sela iz cijih se njiva, ocito, tesanjski ambari pune, i gornju Bosnu zitom snabdijevaju. Jukic zatim nastavlja opis : «Ostavivsi Tesanj ,do pola sata hoda, pregazimo rijeku Usoru, koja se jedva i to samo ljeti gazi. Oko Usore krasne su ravnine, polja i livade, koja oko nas ostase, a mi pod mrak dodjosmo u Sivilu selo (Sivsu – prim.red.), ondasnjem kaptol. zupniku, kod koga i prenocimo, a sutradan ujutro popnemo se na Krnjin - planinu, glasovitu ne zbog svoje visine, no zbog mjesta i gnijezda bivseg hajduckog, sto ocevidno grobovi ubijenih pokazuju. Dva sata idemo preko ove planine, razumije se sa strahom, koja je sva ravna, a sva nakicena s prevelikim dubovima bukovim i brezovim, a ispod njih silne svinje zirom gaje se».        Nema sumnje da je Jukic iz Tesnja morao najkracim putem sici do rijeke Usore i da ju je pregazio negdje u rejonu Jelaha, ili Rosulja, jer kako drugacije objasniti da razdaljinu od 5 do 6 kilometara presao u ono vrijene za svega pola sata, kako on u svom opisu navodi.       Paznju svakako privlaci i njegov opis zemljista okoUsore, cijom je ljeptom i blagodatima ocigledno bio impresioniran kao i «silnim svinjama» u krnjinskim sumama. Jukicevi opisi su jos jedna potvrda o nepresusnom bogatstvu prirode ovog kraja. Te prirodne pogodnosti su bitno uticale da se covjek u ove krajeve veoma davno naselio i zapoceo zivot, koji u neprekidnom lancu tece do dana danasnjih.       Turska uprava u Bosni i Hercegovini definitivno prestaje1878. godine. Austro-ugarska monarhija je tokom velike istocne krize 1875-78. godine uspjela vjestom diplomacijom da dobije pristanak velikih sila za preuzimanje BiH od Turske, sto je sankcionisano odlukom berlinskog kongresa 1878. godine. Za Austro-ugarsku, BiH je predstavljala netaknutu prirodnu oazu sa najraznovrsnijim prirodnim bogatsvima, neophodnim za razvitak austro-ugarske kapitalisticke privrede. Sume i rude su, naravno glavna preokupacija novih gospodara. Tako su ogromni sumski kompleksi planine Borije kod Teslica uslovili izgradnju zeljeznicke pruge Usora-Jelah-Teslic pored postojece ceste Doboj-Banjaluka. Pruga je izgradjena tokom posljednje decenije XIX vijeka. Time je presjeciste puteva Doboj-Banjaluka i Prnjavor-Tesanj jos vise dobilo na znacaju. U popisu austro-ugarskih zeljeznica novoizgradjena zeljeznicka postaja na raskrsnici gore pomenutih puteva dobija ime Jelah, po imenu najblizeg istoimenog naselja, smjestenog oko 500 metara udaljenosti od raskrsnice na blagoj uzbrdici prema selu Jevadzijama. Sama raskrsnica je tada bila, takoreci, neneaseljena. Naokolo se prostirala oniska suma. Stariji mjesatani Jelaha i okoline pamte kada je sadasnji Jelah (centar) bio pod sumom i kada je istu, po njihovom pricanju dao iskrciti austrijski posjednik po imenu Tufek, inace bogati gazda, kod koga su brojni stanovnici Jelaha i okolnih sela radili na nadnicu.       Ipak, i pored krcenja sume u rejonu raskrsnice i zeljeznicke stanice u Jelahu, ne mozemo govoriti o urbanizaciji same raskrsnice u vrijme austro-ugarske uprave, kao ni u doba kraljevine Jugoslavije. Razloge za ovo prije svega treba traziti u cinjenici da je to zemljiste bilo posjed jednog covjeka.       U spisima Zemajske uprave u BiH u Sarajevu, kao i u raznim publikacijama koje je austro-ugarska administracija za BiH stampala, moze se pronaci raznih podataka i o malim seoskim sredinama. Zahvaljujuci prolasku zeljeznicke pruge, Jelah biva ubiljezen u knjige zeljeznickog i postanskog saobracaja. Nakon uspostavljanja zeljeznickog saobracaja Usora-Jelah-Teslic i posta se prevozi zeljeznicom. Tako se postanski saobracaj iznedju Doboja i Tesnja od tada pocinje odvijati preko Jelaha (ranije je posta isla starim putem preko Zabljaka). Prevoz poste i putnika na relaciji Jelah –Tesanj odvijao se u to vrijeme postanskim kolima. Putovanje na ovim relacijama je trajalo 50 minuta i bilo je prilagodjeno zeljeznickom redu voznje. Radi ilustracije navodimo podatke iz zeljeznickog i postanskog reda voznje za godinu 1899:       Postanska kola su iz Tesnja polazila u 10 sati i 20 min., u Jelah su stizala u 11 sati i 10 min. Kola su tu sacekivala voz iz Doboja, koji je po redu voznje stizao u 11sati i 22m min., a zatim su preuzimani putnici i posta i odmah se kretalo u Tesanj (u 11sati i 25 min.)       Godine 1905. i postanski i zeljeznicki saobracaj su uveli nove linije. Postanska kola su do tada dva puta dnevno saobracala na relaciji Jelah-Tesanj, stim sto su u predpodnevnoj liniji preuzimali u Jelahu postu i putnike koji su dolazili iz Doboja, a u popodnevnoj su sacekivali voz iz Teslica.       Prevoz poste i putnika je prolaskom zeljeznice znatno ubrzan, i, naravno, modernizovan. Usporedbe radi, postanska kola su prevaljivala put od Doboja do Tesnja, duzine 19,6km., za 2 sata i 45 minuta, uz napomenu da nije vrsen prevoz putnika nego samo posta. Putovanje od Doboja do Jelaha vozom, u duzini od 15 km. je trajalo jedan sat, zatim voznja postanskim kolima do Tesnja, u duzini od 6 km.je trajala 50 min. Ukupno, posta je iz Doboja do Tesnja, relacijom preko Jelaha stizala za sat i 50 min, dakle ovom relacijom je voznja bila kraca za 55 minuta, premda je put bio nesto duzi.       Vrlo je interesantan i popis puteva u BiH iz perioda austro-ugarske uprave. Za mjesnu zajednicu Jelah od narocitog znacaja u tom popisu su putne relacije Prnjavor-Tesanj i Banja Luka-Doboj, jer se upravo u Jelahu ukrstaju. Navest cemo neke karakteristicne podatke iz popisa puteva za 1903 godinu: U popisu mjesta na putnoj relaciji Prnjavor-Tesanj raskrsnica u Jelahu jednostavno je obiljezena kao «Kreuzung» (ukrstanje –prim.red.) sa glavnom cestom Banja Luka – Doboj. Jelah kao mjesto ne pominje se direktno na toj cesti, ali se zato pominje u jednom vrlo karakteristicnom slucaju, koji cu upravo navesti.       Na ovoj istoj putnoj relaciji, uz lijevu obalu Usore doslovce je zapisano ime putne postaje: «Usora-Brucke beim Jelah han» (most na Usori kod Jelah hana – prim.red.). Postojanje hana uz most na Usori nam nedvosmisleno ukazuje da je tu bila putna postaja jos u tursko doba, a sam han je ocigledno dobio ime po selu Jelah, koje se nalazilo u njegovoj neposrednoj blizini. Moze se, dakle, konstatovati da je Jelah nastao u tursko doba, a dalja istrazivanja turskih izvora sigurno ce dati precizniju vremensku odrednicu njegovog nastanka.       To bi ustvari bio i najznacajniji dogadjaji iz perioda austro-ugarske uprave u jelaskom kraju, koje smo, kao pioniri u ovoj vrsti posla uspjeli da iz literature povadimo i da ukomponujemo u jedan kratki prikaz proslosti Jelaha. Ne tvrdimo da smo sve bitno zabiljezili, naprotiv, ovo je jedan skromni pocetak, ili bolje reci, podsticaj za jedan buduci, strucni i obuhvatniji rad.

Jelah
Jelah


Jelah
Jelah


Jelah
<< 09/2007 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

Jelah i neka poznatija mjesta i radnje.
"AS","Muki","Izbor","Kamel Osiguranje" Big Tower Zgrada,Kaffe-Slasticarna "Europa",K."Popey",Pekara "Bosna",Kaf-Pizz."Azzaro","Poliklinika",Shopping Centar,"Fast Food",Spektar,Centar,Hotel "A.A",Motel Mračaj, Motel Meli,Abitec,Knjižara "Amar",Frz.Sal."Adela",Zlatarna"Dar",Asci.Boem 1i2
Caffe No1,Kop .....

Video
amarjelah - Dumbiest Kid



Zabranjeno Pusenje - Nema Vishe





Edo Maajka - Przi



Bosnische Gene


Fettes Brot - Erdbeben - Campus invasion



[size="20"]Flo Rida - Low[/size]


Kviz koja si boja?
[CENTER]Take the Magic: The Gathering 'What Color Are You?' Quiz.[/CENTER]




http://www.wizards.com/magic/playmagic/whatcolorareyou.asp


Flash Autorennen jetzt auf filemaster.de

MOJI FAVORITI
SVASTA NESTA
Titovo doba
pričaj mi makar bajke bile to
.Dijete u vremenu.
zajebancije
BH SPORT VIJESTI KLADIONICA
ERREWAY
Everybodys doin' it, (ah ah ah ah)
PLASTENICI - EDAS PLAST d.o.o. Jelah
^^Beep^^ Brp Brp ^^Break it x3
Mauritanija
**--___Tokio Hotel__--**
Sve o AC Milanu
● You're th light of my life ●
amiNNa i andjeLLa sisteRRs 4 eVVer
Punom snagom do cilja-IvAnO BaLiĆ
____*******NAJLEPSE DOBA-TINEJDZERSKO_____********
*********NINA I ERNA******************
CHRIS BROWN 4ever
Dobri Bošnjani
smile! U R on Peka's & Meda's candid blog!
THE PART OF MY LIFE
***ThE_QuEeN_Of_ tHe_PaRtY***
•●♥KAKA'•●♥
PUB "UNDER CLUB" Jelah
Pas je covjekov najbolji prijatelj !!!
NK BORAC JELAH
vkartcrimes
više...

BROJAČ POSJETA
28154

Powered by Blogger.ba